ZAGREB, 18. ožujka 2020. – „Iako je premijer Plenković odustao od nabave 273 automobila, činjenica da se o tome uopće razmišljalo, kao i da je postupak savjetovanja s tvrtkama u utorak formalno pokrenut, pokazatelj je visoke razine neosjetljivosti i nesposobnosti njegove Vlade da se na ozbiljan i odgovoran način suoči s krizom“, poručila je u srijedu predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak, reagirajući na vijest da je Središnji državni ured za središnju javnu nabavu u utorak pokrenuo postupak savjetovanja s tvrtkama za nabavu 273 automobila. Podsjetimo, kratko nakon objave premijer je najavio da do kupnje ipak neće doći.
"Poslovni sektor u Hrvatskoj već je na koljenima, a kriza je tek počela. Njezine posljedice bit će dalekosežne, dok mjere koje je Vlada donijela samo odgađaju neizbježno. Niti jedna od mjera za spas gospodarstva ne odnosi se na smanjenje poreza i državne potrošnje. Zašto se Vlada ne odrekne poreza i doprinosa na nekoliko mjeseci? Možda zato što se zapravo dugoročno ne namjerava odreći ni vlastitog luksuza, poput 273 automobila, nego će ih nabavljati za kojih mjesec, dva?“, upitala je Puljak.
Kako je pak istaknula potpredsjednica stranke Maja Vehovec, Vladine mjere moguće je opisati parafraziranom izrekom „puno zuje, malo meda daju“. „63 mjere čine se kao veliki broj, ali njihova analiza otkriva da su oprezne i usmjerene na privatni sektor. Kada je riječ o odgodi plaćanja javnih davanja, već u ovom trenutku je jasno da su tri mjeseca vrlo kratki horizont. Odgoda je samo odgoda i zapravo akumuliranje duga. Ako je uračunata mogućnost produženja za još tri mjeseca uz obročnu otplatu, onda je barem prvi šok za prva tri mjeseca trebala Vlada preuzeti na sebe“, kazala je. Što se tiče stopiranja plaćanja, naglasila je, osim za spomeničku baštinu i privremenu obustavu naplate naknade za dozvole za izvanredni prijevoz na javnim cestama u razdoblju do 1. lipnja 2020., nema nikakve druge naznake rasterećenja i odricanja u javnim prihodima. „Javni sektor treba jasno pokazati volju da sudjeluje u odricanju od prihoda kao i smanjenju svojih troškova“, poručila je Vehovec, osvrnuvši se i na mjere za financijsku likvidnost.
„Umjesto moratorija na obveze prema HBOR-u i komercijalnim bankama od tri mjeseca, odobrenja kredita za likvidnost za isplatu plaća i dobavljača te reprogram drugih obveza, zbog ugrađene ekonomske tromosti, bilo bi primjerenije šest mjeseci. Isto tako nema smisla samo najavljivati građanima odgode u plaćanju kreditnih rata već iste odmah i donijeti“, smatra ekonomska analitičarka, napominjući da će poduzetnici biti vrlo oprezni s novim linijama kredita i zajmova, budući da bi se tako dodatno zaduživali. Ipak, najavljeno reprogramiranje kredita smatra poželjnom mjerom.
Kako je zaključila, bit će neophodne proračunske preraspodjele, kroz koje Vlada ima prostora zaštititi dio javnog sektora o kojem ovisi uspješna borba s epidemijom koronavirusa. „Uz sve moguće mjere broj nezaposlenih će se povećavati iz dana u dan, a ovisno o duljini krize svi je poslodavci neće uspjeti izdržati. Ova je kriza došla naglo i vrlo je oštra. Zbog toga bi set vrlo jednostavnih i jasnih mjera bio primjereni za ovaj žestoki napad krize u prva tri mjeseca, dok ne postane jasnije koliko će ona dugo potrajati“, zaključila je Vehovec, pojasnivši da odgode umjesto suspenzije plaćanja imaju i psihološki i financijski ograničen utjecaj.
