Proučili smo objavljeni Nacrt KULTURNE STRATEGIJE GRADA SPLITA te smo svoje zaključke formulirali u primjedbu koju objavljujemo u cijelosti, a koju smo poslali i službenim putem, na mail adresu objavljenu na webu grada Splita:
“U osnovi dokument pokazuje veliki trud, ali s malo razumijevanja procesa i ishoda strateškog planiranja. Dojam je da je strategija rađena motivirana natječajem za EPK, a ne voljom i kapacitetom da se radi na sustavnom razvoju sektora.
Postoje izvrsne teorijske i praktične podloge za izradu strategije u sektoru kulture koje očigledno nisu konzultirane pa dokument nema niti minimalnu uobičajenu strukturu i čitljivost strateškog dokumenta, a posebice mu nedostaje operativnost (uvod, metodologija, uključeni dionici, analiza stanja, ciljevi, prioriteti, mjere, rokovi, nositelji provedbe).
Ogroman problem ovog dokumenta je i participacija dionika u kulturi. Očigledno je da je Ured za kulturu propustio priliku da svojim angažiranim i kvalitetnim radom prikupi i strukturira podatke svih dionika u kulturi i uz dodatnu javnu raspravu sačini temelj na kojem će se razviti strategija.
Umjesto toga procesuiranje prevelike količine nekonzistentno prikupljenih podataka (u kojima nedvojbeno ima vrijednosti) stvorilo je dokument koji ne može biti orijentir za strateško planiranje.
Nizanje pojedinačnih projekata različitog nivoa razrade nikako ne doprinosi kvaliteti dokumenta i otvara prostor za beskrajnu raspravu i nizanje primjedbi.
Svrha kulturne strategije je da postavi smjernice i bude poticaj za razvoj kulture grada u sljedećih deset godina.
Treba nam jasna vizija i smjernice koje se mogu pratiti i pretvoriti u provedbene planove.
Od ovog Nacrta treba napraviti dokument pročišćenog teksta lišenog nepotrebnih ponavljanja i dijelova nebitnih za strategiju, jasan, lako čitljiv i strukturiran prema pravilima operativnosti, dokument koji potiče kreativne snage grada nudeći im realan okvir u kojem se njihove ideje mogu realizirati.
Predlažemo stoga sljedeća četiri koraka u izradi ovog dokumenta:
1. Uključiti ljude koji imaju iskustva u izradi strateških dokumenata posebice u osiguravanju participativnosti planskih procesa, te postojeći dokument probati u sljedećih 3 mjeseca reorganizirati tako da ima formu i logiku strateškog dokumenta. Pri tome skratiti dio dijelova koji su predetaljni (npr. povijesni dio), a nadopuniti dijelovima koji nedostaju (npr. opis i obrazloženje odabrane metodologije, popis uključenih dionika, analiza stanja uz veću participaciju javnosti, građana i svih relevantnih dionika kulture s proširenim poimanjem kulture (koja svakako uključuje kulturu življenja, ali i primjerice građansku kulturu, slobodno vrijeme, itd.). U tom smislu, napraviti popis područja i dionika koja nisu obuhvaćena i onda ciljano nadopuniti analizu kroz nekoliko ad-hoc sastanaka/radionica s ključnim dionicima koji mogu pomoći u tome.
2. Na osnovu ovakve proširene analize stanja, kroz nekoliko radionica participativnog planiranja osmisliti i predložiti ključne konstruktivne elemente strategije na dosljedan i čitljiv način: vizija (slika idealnog stanja kulture u najširem smislu značenja nakon 10 godina), misija (funkcija kulture i gradske kulture u širem društvenom i gospodarskom, ali i prirodnom okolišu), vrijednosti, prioritete, ciljeve i mjere (pregledno, po mogućnosti tablično), te ih popratiti vrlo preciznim i jasnim akcijskim planom (ključne aktivnosti, projekti i programi) s raspodjelom odgovornosti (provedbena tijela za svaku mjeru) i planom financiranja, praćenja i evaluacije provedbe svih ključnih elemenata strategije.
3. Ovako nadopunjenu strategiju staviti na javnu raspravu i dati dovoljno vremena i prilika za konstruktivnu diskusiju i usvajanje relevantnih prijedloga.
4. Usvojiti konačnu verziju strategiju po mogućnosti konsenzusom svih stranaka i vijećnika jer time strategija dobiva stvaran dugoročan politički legitimitet i održivost.”
