Postojeći regionalni ustroj u Hrvatskoj nije rezultat povijesnih, demografskih, geografskih ili ekonomskih čimbenika, već političke instrumentalizacije. Pametna lokalna i područna (regionalna) samouprava imat će 5 regija i 123 urbana centra. Čelnici tih jedinica lokalne samouprave će imati najviše dva mandata, a učinkovito upravljanje bit će omogućeno fiskalnom decentralizacijom, tj. prijenosom ovlasti i odgovornosti za pružanje javnih usluga. Pametni gradovi će biti nositelji novog razvoja. Podjela na regije uključuje četiri prirodne regije i petu, koja bi uključivala Zagreb i okolicu, a bila bi organizirana na načelima metropolitantske federacije.
Središnja Hrvatska obuhvatila bi područje sadašnje Međimurske, Varaždinske, Krapinsko - zagorske, Koprivničko - križevačke te Bjelovarsko - bilogorske županije (bez jedinica koje bi prešle u Slavoniju), kao i istočni dio Zagrebačke županije (gradovi Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Ivanić grad, te općine Bedenica, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseka i Rakovec) s 834.541 stanovnika.
izvor: Koprić, I. (ur.), “Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj”, Institut za javnu upravu i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2013
U regiji Središnja Hrvatska djeluju ogranci Pametno Čakovec i Pametno Varaždin.
