PAMETNO O SVAKODNEVNIM PROMETNIM PROBLEMIMA U ZAGREBU
Stranka Pametno održala je danas prvu javnu tribinu, iz ciklusa Pametnih razgovora, na temu Promet u Zagrebu 2030. Zaključci su ukazali na potrebu integralnog, stručnog i dugoročnog pristupa rješavanja ovog kompleksnog problema.
Zagreb, 6. prosinca 2016. – “Pametni razgovori” zamišljeni su kao mjesto okupljanja relevantnih stručnjaka iz pojedinih, važnih i prioritetnih, područja društvenog i gospodarskog života, koji će otvoreno i bez ikakvih pritisaka iznositi svoje stručne stavove. Odabrane teme potrebno je javno i objektivno raspraviti i time, ne samo skrenuti pažnju javnosti na istinski relevantne teme, već i kroz konstruktivnu raspravu zajednički doći do pametnih rješenja.
Koncept Pametnog grada stranka Pametno predstavila je još 2013. na prošlim lokalnim izborima pa veseli činjenica da je taj suvremeni koncept upravljanja gradovima sve više prisutan i u Hrvatskoj. Iako se on u našoj zemlji često svodi samo na uvođenje pametnih tehnoloških rješenja u gradove, koncept Pametnog grada je puno više od toga.
Pametni razgovori organizirat će se i u ostalim gradovima Hrvatske, a početak je Zagreb, s vrlo aktualnom temom – “Promet u Zagrebu 2030”.
– Rastuće nezadovoljstvo stanjem u prometu nas je potaknulo da krenemo baš s ovom temom, a cilj nam je zaključke ove tribine ugraditi u buduće planove i konkretno djelovanje na području Zagreba. Možda se 2030. godina čini daleko, ali nije, to je već za 13 godina i zapitajmo se što možemo krenuti raditi već sada kako bi 2030. godine imali pametno riješen promet u Zagrebu – istaknula je Marijana Puljak, predsjednica Pametno te dodala kako u planiranju prometnih rješenja i unapređenju sveukupnog transportno-prometnog sustava grada Zagreba i zagrebačkog prstena, treba otpočeti s pristupom temeljenim na integralnosti, stručnosti i dugoročnosti.
Samo usklađenim radom više različitih struka: prije svega prometne, arhitektonsko – urbanističke i građevinske te stvaranjem širokog političkog, nadstranačkog, i građanskog konsenzusa može se postići cjelovito, dugoročno, održivo i ostvarivo rješenje poboljšanja zagrebačkog prometa.
Nastavno izlaganju i raspravi zaključci tribine pokazali su kako prometna rješenja treba promatrati u širem geostrateškom, nacionalnom i međunarodnom, kontekstu, kao i u kontekstu prirodne, društvene i gospodarske, a ne administrativne urbane aglomeracije.
Sva konkretna rješenja prije njihovog usvajanja treba podvrgnuti procjeni učinaka te utvrditi njihovu ekonomsku i ukupnu društvenu isplativost, kao i njihovu međusobno ovisnost i moguću isključivost. Pri odabiru kratkoročnih rješenja prioritet treba biti na postizanju pristupačnosti i povećanju mobilnosti. Potrebno je pristupiti implementaciji urbanih ITS (tj. pametnih) rješenja te poduzimanje mjera za jačanje nemotoriziranog prometa i povečanje svijesti za korištenjem javnog prijevoza.
Paralelno je potrebno odrediti srednjoročne i dugoročne prioritete. Pojedinačne konkretne projekte i/ili njihove faze za koje postoje visoko razrađeni prijedlozi, treba otpočeti pripremati odmah i unaprijed, kako bi se za njih osigurala i sredstva iz EU fondova.
Strategije trebaju sadržavati Akcijske planove s definiranim nositeljima, budžetom i realnim vremenskim rokovima te biti podvrgnute periodičkoj procjeni učinaka i kontinuiranom pobojšanju tijekom cijelog razdoblje primjene.
Tribinu su svojim gostovanjem i izlaganjima, kao gosti – stručnjaci, uveličali:
Dr. sc. Marko Ševrović, predstojnik Zavoda za prometno planiranje na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Krunoslav Šmit, dekan Arhitektonskog fakulteta Zagreb, prof. dr. sc. Damir Pološki, dipl. ing. građ., samostalni konzultant i bivši profesor Građevisnkog fakulteta i Marko Stančec, udruga “Sindikat biciklista”.
