Lećevica je županijska rupa bez dna

×

Poruka greške

  • Deprecated function: Array and string offset access syntax with curly braces is deprecated in include_once() (line 20 of /home/marijana/public_html/pametno/includes/file.phar.inc).
  • Notice: Trying to access array offset on value of type int u element_children() (red 6618 od /home/marijana/public_html/pametno/includes/common.inc).
  • Notice: Trying to access array offset on value of type int u element_children() (red 6618 od /home/marijana/public_html/pametno/includes/common.inc).
  • Notice: Trying to access array offset on value of type int u element_children() (red 6618 od /home/marijana/public_html/pametno/includes/common.inc).
  • Deprecated function: implode(): Passing glue string after array is deprecated. Swap the parameters u drupal_get_feeds() (red 394 od /home/marijana/public_html/pametno/includes/common.inc).

Split, 5. listopada 2018. – Na sjedinici Županijske skupštine, održanoj u rujnu, na dnevnom redu našlo se i Izvješće o poslovanju županijske tvrtke Regionalni centar čistog okoliša d.o.o. o  gospodarenju otpadom za 2017. godinu, kojeg vijećnici stranke Pameto nisu podržali. Spomenuto Izvješće uglavnom se temeljilo na aktivnostima vezanima uz ishodovanje dokumentacije za izgradnju RCGO Lećevica, projekta vrijednog čak 72 milijuna eura, a koji, kažu u Pametno, nije još niti na početku. 

- Lećevica je rupa bez dna. Županija je osnovala tvrtku za realizaciju ovog projekta još 2005. godine, potrošila čudo našeg novca u međuvremenu da bi do danas napravili točno ništa – kaže Natalija Rajčić, županijska vijećnica Pametno i dodaje – Godinama već slušamo o otvaranju Lećevice, ne sjećamo se broja obećanja, a sad je upitno hoće li se otvoriti i 2020. godine. Čak i tada, ako bude napravljena, dobit ćemo je zastarjelu. Iako se oko 70% sredstava osigurava financiranjem iz EU fondova, toliko kasnimo da se sredstva koriste na zastarjele stvari, obradu preostalog otpada, umjesto investiranja u primarno razdvajanje. Apsurdno je da je Studija izvedivosti, strateški dokument prikaza financijske održivosti projekta, napisana samo na engleskom jeziku. Prijevod je navodno jako skup, što je smiješno obzirom na isplaćene dodatke na plaće nekim zaposlenicima, i to za uspješnost u radu?! Kad se sve zbroji, plaće zaposlenika i drugi troškovi, dolazimo do iznosa od oko 2 milijuna kuna godišnje, a Centar nema kamen temeljac. Da ovog nismo svjesni, kao i financijske pomoći od 1.300.000 kuna godišnje općini Lećevica od Županije SDŽ, sami bi se ponudili prevesti Studiju. Izvješće je bilo netransparentno i potpuno neprihvatljivo. Izostali su zaključci predstavnika Europske komisije JASPERS za 2017. kao i provedene aktivnosti o revidiranju famozne Studije izvedivosti – zaključila je Rajčić.

Zabrinjavajuća je činjenica da se tijekom 2019. očekuje izglasavanje nove legislative u EU parlamentu, a koja, između ostalog, uključuje i to da se od 1. siječnja 2027. otpad tretiran MBO tehnologijom, Lećevica i ostali centri, uopće neće ubrajati u reciklirani otpad.

Osim poruke Županiji da kontrolira i konačno usmjeri rad Centra, Kristina Vidan, gradska vijećnica stranke Pametno obratila se Gradu Splitu.

- Obzirom da opravdano sumnjamo u otvaranje Lećevice, krajnje je vrijeme da Grad Split preuzme odgovornost za zbrinjavanje vlastitog otpada u budućnosti. Očekujući spas od “vertikale” vlasti stvoreno je brdo smeća koje je danas visoko 106 metara, stanovnici Kile više ne vide Klis, a mušice, štakori i galebovi su se, sa svog staništa na Karepovcu, 'naselili' po okolnim kvartovima. U pripremi je zadnja površina Karepovca, dostatna za odlaganje idućih 6 godina. Što nakon toga, što ako Lećevica ne bude izgrađena? Godinama već govorimo da prestane prebacivanje loptice s Grada na Čistoću i obrnuto, vrijeme je za djela, a ne prazne riječi - prikupljanje od vrata do vrata, moderna kompostana i sortirnica. 360 zelenih otoka mora biti u krugu od 250 metara do svakog korisnika, 7 reciklažnih dvorišta, prikupljanje reciklabilnog otpada od vrata do vrata tamo gdje nema zelenih otoka, spremnici za biootpad, informirani i educirani građani koji znaju gdje i kako odvajati otpad, način naplate koji se rukovodi načelom da “plaća onečišćavač” odnosno da više plaća onaj koji više otpada i stvara.