Split, Zagreb 16. studenog 2017. – Saborska rasprava o novom Nacrtu izmjena i dopuna zakona o lokalnoj i područnoj (regionalno) samoupravi nepotrebna je predstava kojom predlagatelj, Ministarstvo uprave odnosno Vlada RH, uporno pokušava opravdati svoju očitu namjeru. A to je jačanje pozicija lokalnih moćnika, kojih je trenutno najviše baš iz vladajuće koalicije, poručuju iz stranke Pametno. Raspravu o spornim izmjenama Zakona zatražit će i na splitskom Gradskom vijeću jer, smatraju u Pametno, uopće nema potrebe za izmjenama postojećeg zakonskog rješenja.
- Oštro se protivimo ovakvim izmjenama zakona, nadamo se raspravi o tome i na splitskom Gradskom vijeću. Vladajuća stranka trenutno ima daleko najveći broj gradonačelnika, načelnika i župana, 62 od 128 gradonačelnika, 195 od 427 općinskih načelnika, 12 od 20 župana, i ovim intervencijama, kroz svoj trenutni vladajući položaj, samo želi učvrstiti vlast i umanjiti nadzor nad vlastitim dužnosnicima i na lokalnoj razini – kaže Marijana Puljak, predsjednica Pametno i potpredsjednica Gradskog vijeća grada Splita i dodaje – Jačanje pozicija lokalnih moćnika ne donosi dobrobit društvu. Upravo (grado)načelnici i župani trebaju preuzeti odgovornost za svoje djelovanje u mandatu, a ne da se, u slučaju neizglasavanja proračuna, raspušta samo općinsko, gradsko ili županijsko vijeće. To je loša poruka građanima jer su i inače uloge vijeća svedene na minimum.
Argument kako bi postojeće rješenje moglo dovesti do 150 prijevremenih lokalnih izbora, nije prihvatljiv, navode u Pametno.
- U mandatu lokalnih jedinica od 2013. do 2017. godine, od 50 slučaja u kojima proračun nije izglasan, tek u 38 slučajeva došlo do prijevremenih izbora. Činjenica da je u prošlom četverogodišnjem mandatu, od 576 gradova, općina i županija, tek u 38 slučajeva došlo do istovremenog raspuštanja i prijevremenih izbora ne da ne dokazuje potrebu za izmjenama zakona, već upravo suprotno. U tom razdoblju čak 97,8% proračunskih prijedloga uspješno je usvojeno. Ovo nedvojbeno upućuje na činjenicu da do prijevremenih izbora, zbog neusvajanja proračuna, dolazi zaista rijetko. U prošlom mandatu, primjenom postojećeg zakonskog rješenja, takva situacija dogodila se u tek 1,65% slučajeva, zbog čega postojeći zakon ovako nije potrebno mijenjati – zaključila je Puljak.
