9. sjednica Županijske skupštine

U srijedu, 28. ožujka održana je sjednica Županijske skupštine Splitsko - dalmatinske županije na kojoj se, između ostalog, raspravljalo i o analizi turističke sezone SDŽ za 2017. godinu te smjernicama za 2018. U tom kontekstu Ante Renić, predsjednik Kluba vijećnika Pametno u Skupštini SDŽ obratio se vijećnici i javnosti.

- Iz analize turističke sezone 2017. moguće je iščitati smjer u kojem pokušavamo usmjeriti turizam. Dvije stvari su posebno zanimljive, pokušaji i mjere da se sezona produlji te razvoj turizma u dalmatinskoj zagori. Tu postoje problemi brandiranja Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije i problemi porezne politike te nedostatak radne snage. Problematika je složena i ne tiče se samo turističkog sektora nego i financijskog, obrazovnog, uvoza radne snage i ostalog. O tome bi se mogla održati jedna zasebna sjednica jer je turizam nama izuzetno važna gospodarska grana, ali kao i u većini stvari, turizam nam se događa, a pritom njime slabo upravljamo.

Iako se produljenje sezone i turizam u zagori promatraju odvojeno, oni su prilično povezani. Obala nam je brandirana kao ljetna destinacija, a zbog prekomjerne izgrađenosti i nerazvijanja sadržaja, kao što su sportski i zdravstveni turizam, teško ćemo postići dulju sezonu. Mjere koje su nabrojane u ovoj analizi tek su općenite postavke bez konkretnih smjernica, a i iste su prikazane i u analizi za 2016. godinu, što ukazuje na potrebu promjene pristupa problematici iz općenito - birokratskog u konkretno - primjenjivi. Neki napori su napravljeni u smjeru širenja mreže biciklističkih staza, ali to nije dovoljno. Potrebni su znatni iskoraci u organiziranju velikih sportskih događanja, a moć takvih masovnih događanja vidimo na primjeru Ultre u Splitu. To naravno košta, ali se i višestruko vraća kroz gospodarstvo. Uvjeti za povezivanjem duže sezone s ekspanzijom turizma u zagori, koja je očito počela (2%), zapravo su idealni. I prilika je ispravno ih usmjeriti.

Svjedoci smo što preizgrađenost obale i monokultura donose lokalnom stanovništvu. Primjer Makarske rivijere je više nego očit – takav pristup znači kratku sezonu, preizgrađenost naselja, uništavanje uvjeta da se ljudi bave i nekim drugim aktivnostima, pa svjedočimo propadanju generacija koje rade samo tri mjeseca godišnje. Šteta gospodarstvu još je i veća jer ljetni priljev sredstava zapravo prikriva nerazvijenost svih ostalih gospodarskih sektora.

Pozitivan primjer je Toskana, gdje se simbioza poljoprivrede i turizma nije dogodila slučajno. Ona je rezultat promišljanja i dobrih gospodarskih rješenja koje i mi lako možemo primijeniti u praksi. Prije 30 do 40 godina Toskana je počela s razvojem agroturizma i ono što čini veliku razliku naspram nas, i drugih sličnih regija, je što to rade vrlo promišljeno i planski. Njihova seoska gospodarstva mogu primiti onoliki broj turista koliko obrađuju zemlje, a ne prema veličini kuće. Na prostorima na kojima se potiče agroturizam ne smiju se graditi klasični turistički objekti, njeguje se tradicionalni izgled kuća. U isto vrijeme domaćinstva koja se tako bave agroturizmom oslobođena su poreza na nekretnine dok poljoprivredne poticaje primaju samo domaćinstva koja od toga žive, što znači najmanje 4 hektara ili 1000 maslina. Turistima se nude isključivo njihovi proizvodi koji se ne prodaju u trgovačkim lancima, nego u posebnim zadružnim trgovinama kojima upravljaju domaći poljoprivredni konzorciji.

Tako kod njih vidimo rezultate promišljanja i planiranja, a kod nas rezultate floskula i stihije jer Toskana, u kojoj turizam nije osnovna grana nego poljoprivreda, broji godišnje oko 3 miljuna gostiju – otprilike koliko i cijela naša Županija. Znači, ne smijemo dozvoliti da se zapuštene poljoprivredne površine pretvaraju u zemljišta za vile s bazenom. Takav stihijski razvoj turizma dovest će opet do prenapučenosti i istovremeno će uništiti mogućnost da se stanovništvo bavi bilo kojom drugom granom gospodarstva. Formula je jednostavna, ciljanim rasterećenjem poljoprivrede, što je puno bolje od bilo kakvih poticaja, i kontroliranim razvojem turizma kao popratne industrije dobit ćemo ono što svi želimo. Zaustavljanje iseljavanja, razvoj poljoprivrede na imanjima, kontrolirani održivi turizam, punu zaposlenost, najbolju našu hranu, vino, a samim time i zadovoljne ljude. Regije s ugodnim življenjem domaćeg stanovništva ugodne su i turistima.

Ovo su prijedlozi i ideje koje ne može Županija sama realizirati, ali moramo izaći iz takvih okvira, jer inače nećemo ništa postići. Imamo priliku vidjeti kao se župan i nekoliko gradonačelnika putem javnosti obraćaju Vladi, kako bi se ubrzali veliki projekti, vrlo značajni za našu Županiju. Isto tako, Županija može razviti vlastiti plan agroturizma i upregnuti sve snage, pa i javnost, da se isti prihvati i provede na državnoj razini. 

Stoga Pametno apelira na Županiju da poduzme konkretne poteze u ovom smjeru jer imamo idealne preduvjete, ali moramo djelovati odmah jer to su dugotrajni procesi. Uvjereni smo kako bi  o ovakvim potezima lako postigla politička suglasnost svih stranaka. U suprotnom će nam se dogoditi bespovratna devastacija prostora. 

O čemu se još raspravljalo na navedenoj sjednici možete vidjeti na linku: Dnevni red 9. sjednica ŽS