Nakon predstavljanja koncepta Pametnog grada (Marijana Puljak) i Pametne ekonomije (Daša Dragnić) razvila se žustra diskusija, kojom su potvrđene i produbljene osnovne smjernice ekonomskog programa inicijative:
1. Split treba strateški razvijati kao produktivnu, konkurentnu i održivu cjelinu od Trogira do Omiša, sa zaleđem i otocima.
2. Potrebno je ojačati ulogu proizvodnje – “čiste”, kreativne i inovativne industrije
* iako turizam generira i povezuje brojne djelatnosti, za stabilnost i održivost gospodarstva i zajednice potreban je razvoj i manje osjetljivih/ ”robusnijih” djelatnosti; razvijati tehnološko, ali i socijalno poduzetništvo; podržavati tradicionalne i umjetničke zanate te deficitarne djelatnosti/ zanimanja.
* obzirom da ne možemo (i ne trebamo) biti najjeftiniji, trebamo ponuditi najbolje ili posebno (postoje uspješni primjeri, poduzetnički projekti koji su osvojili ne samo nacionalno, nego i međunarodno tržište; a uspješnost patentiranja iznosi 70%);
* treba iskoristiti, podržati i umrežiti postojeće resurse, potencijale – od prirodnih do ljudskih; ojačati povezivanje Sveučilišta i gospodarstva; podržati i uključiti civilni sektor kao prepoznati razvojni kapacitet ljudi, ideja i iskustava.
3. Nastaviti razvijati turizam, kao turizam svih 12 mjeseci – kroz razvoj kulturnog, sportskog, znanstvenog, gospodarskog, zdravstvenog turizma (i sada postoje brojna događanja, no nisu sustavno povezana, usklađena niti dovoljno podržana i iskorištena za razvoj turizma i pratećih djelatnosti) – tema dodatnog okruglog stola.
4. Upravljati i osposobiti javna gradska poduzeća za produktivno i održivo poslovanje – tema dodatnog okruglog stola.
Sudionici okruglog stola suglasni su i s ulogom Uprave u kreiranju Pametne ekonomije i Pametnog grada:
* treba definirati viziju i strateški okvir razvoja Grada (kako bi se omogućio usklađeni razvoj svih područja poslovanja i življenja, te spriječilo da Gradom upravljaju interesi pojedinaca i kapitala);
* uskladiti prostorne planove; pripremiti Katalog investicija; uspostaviti i aktivirati “gradsku diplomaciju” (zastupanje i promoviranje lokalnih interesa na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini);
* revidirati postojeću i definirati strategiji usmjerenu poticajnu politiku (politiku prireza i komunalnih naknada; iskorištavanja gradske imovine – zemljišta,
prostora, infrastrukture; direktnih poticaja/subvencija…);
* pokrenuti, urediti, unaprijediti, iskorištavati postojeće resurse (institucije, organizacije, projekte, ljude, prostore…); ne se ponašati kao da sve počinje i završava s novom vlašću/opcijom/mandatom; surađivati sa svim strukturama, susjednim općinama, županijom…;
* biti na usluzi svojim građanima, poduzetnicima, investitorima, inicijativama, civilnom društvu… (tražiti/nuditi rješenja i rješavati sva pitanja u realnom/ najkraćem mogućem vremenu);
* provoditi princip transparentnosti svih procesa i rezultata svog djelovanja, i preuzeti odgovornost za svoju ulogu, ostvarenje planova i rezultata (treba ih početi mjeriti/ocjenjivati).
Sudionici okruglog stola složili su se oko ocjene da ima i ideja i raspoloživog kapitala, ali da sve propada ako realizaciju koči nezainteresirana i neučinkovita uprava – tome su svjedočili ljudi koji su svojim projektima i znanjem privlačili milijunske iznose iz raznih fondova, te poduzetnici koji su za realizaciju svojih ideja potražili sredine koje su im to omogućile. I na kraju je zaključeno: ono što gospodarstvo traži i treba od Uprave je da samo ispunjava svoju ulogu, odnosno dobro radi svoj posao – da služi svim gospodarstvenicima, svim svojim građanima.
