Izvještaj sa tribina: Žnjan, Visoka i Lokve
Pod sloganom “Zajedno smo pametniji”, nezavisna lista „Za pametne ljude i Pametan Grad”, nositeljice i kandidatkinje za gradonačelnicu, Marijane Puljak, organizirala je prvu serija tribina na kojima je predstavljen koncept „Pametnog grada“ i mogućnost njegove provedbe u gradu Splitu.
Tribine su organizirane od srijede 03. travnja do petka 05. travnja u gradskim kotarevima Žnjan, Visoka i Lokve s ciljem uključivanja građana u razradu koncepta.
Model “Pametnog grada” se dugi niz godina provodi u mnogim svjetskim gradovima te predstavlja i način vrednovanja uspješnosti upravljanja gradom. Sam koncept sa svojih šest ključnih cjelina: pametna ekonomija, pokretljivost, “gradogradnja”, uprava, življenje, i pametni ljudi, ne pretpostavlja intelektualnu superiornost već jednostavnost i učinkovitost upravljanja gradom uz puno sudjelovanje svih građana.
Stručnjaci Nezavisne liste Marijane Puljak, doc.dr.sc. Igor Čaljkušić, prof.dr.sc. Željko Domazet, dr.sc. Daša Dragnić, prof.dr.sc. Alen Harapin i Danira Matošić Matičević, dipl.ing.arh, predsjednici gradskih kotareva Marijan Bilić-Prcić i Jakov Prkić te Marijana Puljak, zajedno s građanima gradskih kotareva Žnjan, Visoka i Lokve, analizirali su neke od ključnih problema svojih kotareva te optimalne načine njihovih rješavanja.
Kao prioritetni projekti od važnosti za kotar Žnjan istaknuti su izgradnja osnovne škole Pazdigrad te uređenje žnjanskog platoa kao najvećeg, neiskorištenog resursa grada. Istaknuto je kako građani nipošto ne žele nastavak apartmanizacije i turistifikacije područja, već uređenje plaža i razvoj javnih sadržaja u službi građana.
Kao jedan od značajnijih projekata gradskog kotara Visoka istaknut je projekt modernog spotskog centra za kojeg su već ishođene dozvole te koji bio mogao biti jedan od najvećih takvih centara u gradu. Okupljene građane na tribini u gradskom kotaru Lokve posebno je zanimalo kako gradska uprava može biti učinkovitija te kako proaktivni djelatnici gradske uprave mogu donijeti napredak.
Prva serija tribina završila je zaključkom kako Split 2021. može i mora biti grad prijatelj djece i svih svojih građana, centar kreativne industrije 21. stoljeća te središte suradnje i umrežavanja od lokalne do globalne razine.
Više informacija za urednike
„Pametni grad“ postavlja sasvim drugi koordinatni sustav gledanja na probleme grada od uobičajenih izbornih programa. Ovaj koncept kroz šest ključnih cjelina – pametna ekonomija, pametna pokretljivost, pametna gradogradnja, pametna uprava, pametno življenje i pametni ljudi – promovira cjelovito poboljšanje života svi društevnih kategorija od djece do umirovljenika, zaposlenih i branitelja, studenata i osoba s posebnim potrebama, vozača, vlasnika kućnih ljubimaca i drugih sudionika građanskog života.
Pametna ekonomija, kao inovativna, produktivna i umrežena, uključuje dugoročni razvoj industrije 21.stoljeća, ali uz očuvanje tradicije te upravljanje javnim poduzećima s ciljem postizanja samoodrživosti; pametna pokretljivost, prenesena na potrebe Splita, vezuje se prvenstveno uz rješavanje problema parkirališnih prostora i reforme javnog prometa, projektiranje mreže cesta za pojedina vangradska područja, ali i uvođenje gradske wi-fi mreže kao osnovne infrastrukture za sve ostale usluge.
Temeljna postavka pametne gradogradnje je sustavno planiranje grada, multidisciplinarnost, visok stupanj javnosti, izrada ciljanih prostornih analiza, provedba anketnih urbanističkih natječaja, razrada razvojnih scenarija, određivanje prioriteta, te na koncu djelovanje u skladu s definiranim ciljevima. Osim toga, pametna gradogradnja podrazumijeva i paralelnu pripremu i provođenje niza kratkoročnih projekata sa ciljem da se sačuva, unaprijedi i optimalno koristi izgrađeni prostor i okoliš.
Pametna uprava prvenstveno predviđa povećanje javne učinkovitosti i transparentnosti te razvoj informacijske tehnologije u službi uprave i građana. Pametno življenje i pametni ljudi baziraju se na razvoju otvorenog i tolerantnog društva te odgovornih i aktivnih građana kroz provođenje suvremenih edukacijskih programa i stvaranje kreativnog okruženja. Jedan od ključnih preduvjeta za stvaranje takvog kreativnog okruženja jest jačanje uloge kotareva u upravljanju gradom, gradskom življenju i djelovanju uopće.
